| |
| 14. 04. 2025 |
  |
Gaza
Prošlog mjeseca svijet je svjedočio još jednom krvavom poglavlju bliskoistočnog sukoba. U samo jednoj noći, nakon prekida primirja, izraelske su snage u zračnim napadima na Gazu usmrtile više od 400 ljudi. Švicarski medij “20 minuta” je u prvom izdanju izvijestio o 330 žrtava, uglavnom civila, žena i djece, da bi kasnije taj broj narastao na oko 400. Konačan broj ubijenih je bio 413.
Usprkos razmjerima ove tragedije, reakcija zapadnih sila bila je zabrinjuće prigušena ili potpuno odsutna. Ovaj manjak odlučne osude otvara bolna pitanja o dvostrukim standardima u međunarodnim odnosima i selektivnoj primjeni ljudskih prava.
Obrazac rušenja čitavih naselja
Metodologija koja se ponavlja u Gazi postala je mučno predvidljiva: cijela stambena područja ili zdravstvene ustanove bivaju sravnjene sa zemljom pod izgovorom eliminacije pojedinačnih Hamasovih zapovjednika. Civilne žrtve se pritom tretiraju kao “kolateralna šteta” u vojnim operacijama, unatoč međunarodnom humanitarnom pravu koje nalaže zaštitu civila i proporcionalnost u vojnim akcijama.
U gotovo svakom drugom sukobu, ovakvi bi napadi izazvali snažnu međunarodnu reakciju, hitne sastanke Vijeća sigurnosti UN-a i prijetnje sankcijama. No, kada je riječ o Gazi, zapadne vlade često nude tek mlake izjave o “pravu Izraela na samoobranu”, bez kritčkog osvrta na način na koji se ta obrana provodi.
Selektivna primjena ljudskih vrijednosti
Usporedba reakcija na stradanja civila u različitim sukobima otkriva zabrinjući obrazac. Dok su zločini u Ukrajini, izazvali brzu i snažnu reakciju zapadnog svijeta, uključujući ekonomske sankcije, vojnu pomoć i diplomatsku izolaciju, stoput gora stradanja u Gazi rijetko izazivaju išta više od “zabrinutosti” i poziva na “suzdržanost svih strana”.
Ova nejednakost u reakcijama neminovno nameće pitanje: vrijede li životi palestinske djece manje od života druge djece u svijetu? Je li njihova vrijednost umanjena zbog toga što ih ubija saveznik Zapada?
Geopolitika iznad humanosti
Razumijevanje ove šutnje zahtijeva prepoznavanje kompleksne mreže geopolitičkih interesa. Izrael je ključni saveznik Sjedinjenih Država i mnogih europskih zemalja na Bliskom istoku. Strateški, obavještajni i ekonomski odnosi često nadilaze humanitarna pitanja u donošenju političkih odluka.
Međutim, privilegirani diplomatski status ne bi smio rezultirati imunitetom od kritike kada dolazi do kršenja međunarodnog prava i temeljnih ljudskih prava. Selektivno primjenjivanje univerzalnih vrijednosti potkopava sami temelj međunarodnog poretka i vjerodostojnost zapadnih demokracija.
Nepristranost medija pod upitnikom
Dio problema leži i u nejednakoj medijskoj pokrivenosti. Dok su neki mediji poput spomenutog švicarskog “20 minuta” izvjestili o tragediji, mnogi zapadni mainstream mediji dali su događaju minimalan prostor ili su ga uokvirili isključivo kroz prizmu izraelske sigurnosti, bez dubljeg prikaza ljudske dimenzije palestinskih stradanja.
Često se palestinske žrtve predstavljaju kao brojke, bez imena, bez lica, bez životnih priča koje bi humanzirale njihovu patnju. Ovakav pristup dodatno otežava stvaranje empatije i javnog pritiska za promjenom politike.
Put prema pravednijem pristupu
Rješavanje sukoba na Bliskom istoku zahtijeva kompleksan pristup koji uvažava sigurnosne potrebe Izraela i legitimna prava palestinskog naroda. Međutim, prvi korak prema pravednijem pristupu mora biti dosljedna primjena međunarodnih standarda ljudskih prava i humanitarnog prava.
Zapadne vlade moraju prepoznati da njihova šutnja pred patnjom bilo kojeg naroda potkopava univerzalne vrijednosti koje deklarativno zastupaju. Dvostruki standardi ne samo da produbljuju nepovjerenje prema zapadnim institucijama među narodima Bliskog istoka i globalnog juga, već i otežavaju put prema održivom miru.
Kada svijet selektivno primjenjuje suosjećanje, kada su neke žrtve vrednije od drugih, kada geopolitički interesi nadvladaju humanitarne principe, tada smo svi na gubitku. Jer univerzalna ljudska prava, da bi zaista bila univerzalna, moraju vrijediti jednako za svako dijete u Gazi, Izraelu, Ukrajini, Rusiji ili bilo gdje drugdje u svijetu.
|
Slike:
 Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 14. 04. 2025 
180 ogleda, 
0 komentara
