 Europska unija ubrzava uvođenje sveobuhvatnog sustava za provjeru digitalne dobi. Ono što se službeno prodaje kao zaštitna mjera za maloljetnike, nakon detaljnijeg pregleda, pokazuje se kao opasna poluga za potpuni nadzor i kontrolu korištenja interneta. Dok prve države članice već testiraju pilot projekte, otpor civilnog društva i stručne zajednice raste – i to s dobrim razlogom.
Osnova za novu infrastrukturu je Zakon o digitalnim uslugama (DSA), kojim je Europska komisija postavila dvanaestomjesečni rok za sve online platforme – uključujući društvene mreže, portale za igre i stranice sa sadržajem za odrasle – 23. srpnja 2025. Unutar tog razdoblja svi pružatelji usluga moraju implementirati “stroge sustave provjere dobi” kako bi regulirali pristup sadržaju s dobnim ograničenjem.
No ono što se uvodi pod zastavom zaštite djece de facto otvara vrata kontroli digitalnog identiteta na širokom frontu. Tehnički zahtjevi ne ostavljaju nikakve sumnje u smjeru u kojem to vodi: biometrijski sken lica, vladini sustavi elektroničke identifikacije ili potpuni identifikacijski podaci regulirat će pristup velikim dijelovima interneta u budućnosti. Pilot faza je već u tijeku – uključujući Francusku, Italiju, Španjolsku, Dansku i Grčku.
Paralelno s tim, testira se središnja aplikacija za provjeru dobi na razini cijele EU, koja bi mogla postati dio planiranog digitalnog novčanika za identitet počevši od 2026. Komisija govori o „učinkovitim“ rješenjima, ali u praksi to znači da korisnici moraju dokazati tko su – ili gube pristup. Posebno su pogođene ranjive skupine poput mladih bez važećih osobnih iskaznica, izbjeglica, queer osoba ili osoba bez digitalnih uređaja. Suočavaju se sa sustavnom digitalnom isključenošću.
Iako okvir EU-a za DSA ne nameće posebne zahtjeve za provjeru dobi, web stranice i online platforme dužne su zaštititi “zdravlje, fizički, mentalni i moralni razvoj” maloljetnika koji koriste njihove usluge te im pružiti “najvišu razinu privatnosti, sigurnosti i zaštite”. Nove smjernice potiču online platforme da se pozabave zabrinutošću zbog izloženosti djece štetnom sadržaju, kibernetičkom nasilju, neželjenim interakcijama sa strancima i značajkama dizajna koje izazivaju ovisnost.
U svibnju je EU pokrenula istrage protiv četiri velike web stranice sa sadržajem za odrasle – Pornhub, Stripchat, XNXX i XVideos – zbog zabrinutosti da im nedostaju odgovarajući alati za provjeru dobi kako bi se spriječio pristup djeci pornografskom sadržaju. Komisija je tada izjavila da je spremna preuzeti obveze za rješavanje tih problema, što bi moglo uključivati uvođenje aplikacije EU za provjeru dobi.
Opasnost ne leži samo u neučinkovitosti sustava, već i u njegovim političkim implikacijama. Ono što počinje zaštitom djece moglo bi se brzo proširiti i uključiti druge sadržaje: političko izražavanje, zdravstvene informacije, disidentske narative. Nakon što se uspostavi, infrastruktura za centraliziranu provjeru korisnika idealan je alat za digitalnu cenzuru – prilagođen svim “smjernicama” ili “standardima zajednice”.
Europska komisija zasad se čini neimpresioniranom otporomNaprotiv: Jedanaest država članica već poziva na proširenje provjere dobi na društvene mreže – ne samo za sadržaj namijenjen osobama starijima od 18 godina, već čak i za djecu mlađu od 15 godina. Pristup platformama poput Instagrama, TikToka ili YouTubea u budućnosti bi mogao postati nemoguć bez osobne iskaznice.
Ono što se ovdje pojavljuje nije samo novi zakon o zaštiti mladih. Riječ je o stvaranju režima digitalne kontrole koji će od svih korisnika zahtijevati da trajno provjere svoj identitet – pod izlikom zaštite i sigurnosti. Potpuna provjera više nije vizija budućnosti, već konkretna politička praksa.
|
Natisni