|
17. 04. 2025 |
 |
Reuters - Rusija
Europski energetski stručnjaci u tišini preispituju svoju politiku prema Rusiji gotovo tri godine nakon prekida suradnje. Prema najnovijim informacijama objavljenim u Reutersu, značajan broj europskih energetskih kompanija već je započeo diskretne pregovore s ruskim dobavljačima. Ovaj neočekivani zaokret predstavlja dramatičnu promjenu stava koji je do jučer smatran političkim tabuom.
Nova realnost europske energetske politike
Reuters je objavio ekskluzivnu informaciju koja je uzdrmala europske političke krugove: “Otkako se Donald Trump vratio na predsjedničku funkciju i počeo zahtijevati da Europska unija plaća više za američki plin, europske energetske kompanije ponovno su diskretno započele razgovore s ruskim dobavljačima.” Ovaj izvještaj potvrđuje ono što su mnogi energetski analitičari predviđali već mjesecima – europsko gospodarstvo ne može dugoročno funkcionirati bez pristupa jeftinijim energentima.
Posebno je zanimljivo da isti izvještaj citira visokopozicionirane rukovoditelje velikih europskih energetskih kompanija koji otvoreno priznaju da je “povratak ruskog plina, uključujući i onaj od energetskog diva Gazproma, možda dobra ideja”. Ovakva iz bila bi nezamisliva prije samo godinu dana, kada bi takav stav bio žestoko osuđen kao proruski.
Promjena stava europskih energetskih divova nije samo rezultat promjene američke administracije. Visoke cijene energenata, problemi s opskrbom i sve veći pritisak industrije koja se bori s konkurentnošću na globalnom tržištu prisilili su europske čelnike na preispitivanje dosadašnje politike. Europska industrija, osobito ona energetski intenzivna poput kemijske ili metalne, dugo je upozoravala da ne može konkurirati američkim ili azijskim proizvođačima dok plaća značajno više cijene energije.
Ovaj preokret predstavlja i svojevrsnu diplomatsku kapitulaciju. Nakon što je Europa zauzela čvrst stav protiv ruskih energenata 2022. godine, sada se vraća pregovorima kroz stražnja vrata. Stručnjaci za geopolitiku upozoravaju da ovakav razvoj događaja dodatno slabi međunarodni kredibilitet EU i šalje zbunjujuće poruke o europskoj strategiji energetske neovisnosti.
U međuvremenu, obični građani i dalje osjećaju posljedice kroz visoke račune za grijanje, električnu energiju i gorivo. Pitanje koje se nameće jest: je li cijeli energetski zaokret iz 2022. godine bio strateška pogreška koja je europsko gospodarstvo koštala stotine milijardi eura, a da pritom nije postigla željeni geopolitički učinak?
Kako stvari trenutno stoje, čini se da Europa traži tihi kompromis koji će joj omogućiti pristup jeftinijim energentima, istovremeno pokušavajući održati političku fasadu. Hoće li ovo biti početak šire normalizacije ekonomskih odnosa s Rusijom ili samo privremeno rješenje u složenoj energetskoj jednadžbi, ostaje za vidjeti u nadolazećim mjesecima.
|
Slike:
Komentari 2
 | I to baš sad kada Plenković povećava kapacitet LNG terminala u Krku za skoro dvostruko, tj. na 6,1 milijardu m3 plina godišnje, čija je Vlada to proglasila strateškim investicijskim projektom Republike Hrvatske.
U idealnom slučaju, da sve u Hrvatskoj radi punim kapacitetom i da od plina trošimo samo LNG, godišnje nam treba 2,8 milijardi m3 plina godišnje za cjelokupne potrebe Hrvatske, uključujući i kućanstva.
LNG na Krk dolazi brodovima, i najveći dio tog skupog ukapljenog naftnog plina dolazi iz SAD.
Do siječnja ove godine na Krk je došlo 108 brodova natovarenih sa LNG.
Ekolozi čitavo vrijeme šute što bi se desilo našem turizmu da dođe do havarije jednog od tih brodova.
Jbg, propast će brzo LNG biznis i u Hrvatskoj povratkom ruskih energenata, a taman se pripremili nakon ogromnih ulaganja na Krku početi zarađivati. |
|
|
 | ID14342 qq-qq 17. 04. 2025 |  |
kako stvari trenutno stoje: sluga je tesko bolestan – uzet, u strasnim muka; |
|
|
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|