Blog WEF-a poziva na osnivanje „Međunarodnog tijela za koordinaciju kibernetičkog kriminala“ koje bi kolektivno kažnlo nesuradljive nacije.
Koliko će vremena proći prije nego što se lažne informacije i dezinformacije na internetu počnu smatrati kibernetičkim kriminalom?
Svjetski ekonomski forum (WEF) objavljuje blog u kojem poziva na stvaranje globalnog tijela za kibernetički kriminal s ovlastima za izručenje i provedbu zakona protiv država koje ne surađuju.
Prošli tjedan, WEF je objavio blog post pod naslovom „ 4 koraka za stvaranje Međunarodnog tijela za kibernetički kriminal “, u kojem autori pozivaju na stvaranje „ Međunarodnog tijela za koordinaciju kibernetičkog kriminala (ICCA) “ koje bi djelovalo kao tijelo za razmjenu informacija među istomišljenicima, a imalo bi i ovlasti „ standardizirati zakone o izručenju u slučajevima kibernetičkog kriminala “ i „ nametnuti kolektivne kazne nacijama “ koje odbijaju surađivati.
„Vrijeme je da se ti napori formaliziraju stvaranjem Međunarodnog tijela za koordinaciju kibernetičkog kriminala (ICCA), stalnog saveza nacija posvećenih koordiniranoj provedbi zakona, razmjeni informacija, usklađivanju zakona i zajedničkom demontiranju infrastrukture kibernetičkog kriminala.“
WEF, „4 koraka za stvaranje međunarodnog tijela za kibernetički kriminal“, travanj 2025.
Članak su napisali Anna Sarnek iz Amazon Web Servicesa i Ross Haleliuk iz Venture in Security, a dio je WEF Centra za kibernetičku sigurnost. U njemu autori tvrde da bi osnivanje ICCA-e daleko nadišlo mogućnosti razmjene obavještajnih podataka skupina poput Pet očiju, UN-a i NATO-a te bi se proširilo na područje kolektivnog kažnnja i ovlasti izručenja nad narodima.
„ Iako su mreže za razmjenu obavještajnih podataka poput Five Eyes i globalne institucije poput Ujedinjenih naroda (UN) igrale ulogu u međunarodnim ratovima u prošlosti, one nisu dovoljne za rješavanje problema razmjera, složenosti i brzine modernih digitalnih prijetnji “, pišu.
Za neizabrane globaliste, svaki problem je globalni problem, a svaki problem zahtijeva globalno rješenje obavijeno birokracijom.
„ICCA bi se zalagala za usklađivanje zakona o izručenju u području kibernetičkog kriminala, pojednostavljenje postupaka za razmjenu digitalnih dokaza i uvođenje kolektivnih sankcija (financijskih ili diplomatskih) protiv država koje odbijaju surađivati ili aktivno skrivaju kriminalce.“
WEF, „4 koraka za stvaranje međunarodnog tijela za kibernetički kriminal“, travanj 2025.
Koristeći Rusiju kao primjer odvraćanja u pružanju sigurnog utočišta za kibernetičke kriminalce, autori WEF-a žele da ICCA, nakon što bude osnovana, nametne „kolektivne kazne“ zemlji zbog nesuradnje i aktivnog skrivanja kriminalaca.
„ Kako bismo spriječili sigurna utočišta poput Rusije, moramo uskladiti zakone o izručenju kibernetičkih kriminalaca i ojačati borbu protiv kibernetičkog kriminala koju predvodi Interpol “, pišu.
Međutim, prije stvaranja međunarodne institucije koja funkcionira kao mješavina međunarodnog kaznenog suda za kibernetički kriminal, globalne policijske snage i sustava Pet očiju, prvo je potrebno definirati što je zapravo kibernetički kriminal.
„ Nadovezujući se na rad Partnerstva protiv kibernetičkog kriminala (PAC), globalno prihvaćena pravna definicija kibernetičkog kriminala mogla bi uključivati napade na bolnice, hitne službe, zračne luke i javne službe, ransomware, digitalnu iznudu, financijske prijevare, phishing i krađu identiteta u velikim razmjerima, kao i djelovanje kriminalnih infrastruktura poput botneta i tržišta dark weba “, pišu autori.
Ono što autori, međutim, izostavljaju jest da radna skupina Partnerstvo protiv kibernetičkog kriminala i WEF općenito također smatraju online dezinformacije prijetnjom demokratskim vladama, kako je detaljno navedeno u izvješću Insight iz studenog 2020.
„Osim financijskog kriminala, kriminalci koriste internetsku infrastrukturu za podršku terorizmu i trgovini drogom te za širenje dezinformacija kako bi destabilizirali vlade i demokracije.“
WEF, Izvješće o partnerstvu protiv kibernetičkog kriminala, studeni 2020.
O tome, istraživački novinar, autor i urednik u Unlimited Hangoutu , koji je napisao članak „ Ukidanje anonimnosti: Zašto partnerstvo WEF-a protiv kibernetičkog kriminala prijeti budućnosti privatnosti“ za The Last American Vagabond u srpnju 2021. , komentira:
„ Vrijedno je napomenuti da Partnerstvo WEF-a protiv kibernetičkog kriminala koristi vrlo široku definiciju pojma ‘kibernetički kriminal’, jer taj pojam lako primjenjuje na pojedince koji objavljuju ili hostiraju sadržaj koji se smatra ‘dezinformacijama’ i predstavlja prijetnju ‘demokratskim’ vladama. Interes WEF-a za kriminalizaciju i cenzuriranje online sadržaja istaknut je nedavnim pokretanjem nove Globalne koalicije za digitalnu sigurnost, koja ima za cilj olakšati povećanu regulaciju online izražavanja i od strane javnog i od strane privatnog sektora.“
“Izgradnja povjerenja bit će središnji cilj napora u području kibernetičke sigurnosti u sljedećem desetljeću. Širenje lažnih i dezinformacijskih informacija na internetu postalo je središnje pitanje kibernetičke sigurnosti.”
„ Kibernetička sigurnost bit će manje usmjerena na zaštitu povjerljivosti i dostupnosti informacija, a više na zaštitu njihovog integriteta i podrijetla.“
WEF, Budućnost kibernetičke sigurnosti 2030.: Novi temelji, prosinac 2023.
Kao da to nije dovoljno, WEF je u izvješću pod naslovom „ Budućnost kibernetičke sigurnosti 2030.: Novi temelji“, objavljenom 5. prosinca 2023., izjavio da su online dezinformacije i lažne informacije „ ključna pitanja kibernetičke sigurnosti “.
Prema izvješću, „stabilne vlade koje slijede dugoročne strategije tehnologije i kibernetičke sigurnosti mogu postati pouzdani ‘brendovi’ i steći prednosti u privlačenju talenata, preuzimanju vodećih uloga u multilateralnim procesima postavljanja standarda i suzbijanju kampanja dezinformacija.“
Nekoliko godina kasnije, želja za iskorjenjivanjem svih narativa koji se ne slažu s neizabranim globalistima u UN-u i WEF-u samo se pojačala.
WEF je drugu godinu zaredom proglasio dezinformacije i lažne informacije najvećim globalnim rizikom.
Prema izvješću WEF-a o globalnim rizicima za 2025.
Polarizacija i dalje potiče dezinformacije i lažne informacije, koje drugu godinu zaredom predstavljaju najveći kratkoročni i srednjoročni problem u svim kategorijama rizika.
„ Napori u borbi protiv ovog rizika suočavaju se s jakim protivnikom: generativnim lažnim ili obmanjujućim sadržajem koji generira umjetna inteligencija, a koji se može proizvoditi i širiti u velikim razmjerima “, navodi se u istoj procjeni kao i u izvješću iz 2024.
„ Globalna inicijativa za integritet informacija u klimatskim promjenama odgovor je na obvezu preuzetu u Globalnom digitalnom sporazumu, koji su države članice Ujedinjenih naroda usvojile na Summitu o budućnosti u rujnu 2024., a koji poziva agencije UN-a da, u suradnji s vladama i relevantnim dionicima, procijene utjecaj dezinformacija i lažnih informacija na postizanje Ciljeva održivog razvoja.“
Samit G20, studeni 2024.
Prošle godine, G20 je pokrenuo Globalnu inicijativu za integritet informacija o klimatskim promjenama kako bi se „ suzbile kampanje dezinformacija koje odgađaju i opstruiraju djelovanje u području klime “.
U ime „ integriteta informacija “, treba spriječiti svako predstavljanje koje bi moglo ometati Ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih naroda (SDG).
Prema summitu G20 2024., „inicijativa odgovara na obvezu preuzetu u Globalnom digitalnom sporazumu, koji su države članice Ujedinjenih naroda usvojile na Summitu o budućnosti u rujnu 2024., a koji poziva agencije UN-a da, u suradnji s vladama i relevantnim dionicima, procijene utjecaj dezinformacija i lažnih informacija na postizanje Ciljeva održivog razvoja.“
U to vrijeme, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres izjavio je da države članice moraju surađivati u borbi protiv dezinformacija o klimatskim promjenama.
„Moramo se boriti protiv koordiniranih kampanja dezinformiranja koje ometaju globalni napredak u borbi protiv klimatskih promjena, od izravnog poricanja do greenwashinga i uznemiravanja klimatologa. Kroz ovu inicijativu surađivat ćemo s istraživačima i partnerima kako bismo ojačali djelovanje protiv dezinformacija o klimi.“
Antonio Guterres, summit G20, studeni 2024.
Prijevod „X“ : „Moramo se boriti protiv koordiniranih kampanja dezinformiranja koje ometaju globalni napredak u borbi protiv klimatskih promjena, od izravnog poricanja do greenwashinga i uznemiravanja klimatskih znanstvenika.“ Antonio Guterres, summit G20
UN je 2023. godine usvojio „ dobrovoljni Kodeks ponašanja UN-a za integritet informacija na digitalnim platformama “, koji sadrži brojne smjernice usmjerene na suzbijanje neslaganja na digitalnim platformama pod krinkom borbe protiv „dezinformacija i lažnih informacija“, koje se prikladno svrstava u jedan skup s govorom mržnje.
Kako biste dobili predodžbu o razmjerima i opsegu kojim UN namjerava iskorijeniti ono što smatra „dezinformacijama i lažnim informacijama“, evo nekoliko preporuka politike iz odjeljka „ Prema Kodeksu ponašanja Ujedinjenih naroda “ u Policy Briefu, koji poziva ne samo države članice već i privatne skupine poput interesnih skupina (tj. nevladinih organizacija, poduzeća, akademske zajednice itd.), digitalne platforme, oglašivače i medije da slijede upute UN-a:
- Sve zainteresirane strane trebaju se suzdržati od korištenja, podržavanja ili širenja dezinformacija i govora mržnje u bilo koju svrhu.
- Sve zainteresirane strane trebale bi izdvojiti resurse za istraživanje i izvještavanje o uzrocima, širenju i utjecaju dezinformacija, lažnih informacija i govora mržnje, uz poštivanje normi i standarda ljudskih prava, te bi trebale nastaviti ulagati u kapacitete za provjeru činjenica u svim zemljama i kontekstima.
- Svi dionici trebali bi promovirati obuku i izgradnju kapaciteta kako bi se razvilo razumijevanje o tome kako nastaju dezinformacije, lažne informacije i govor mržnje te kako bi se ojačale strategije prevencije i suzbijanja.
- Svi dionici trebali bi poduzeti hitne i neodložne mjere kako bi osigurali sigurnu, odgovornu, etičku i s ljudskim pravima usklađenu upotrebu umjetne inteligencije te kako bi se pozabavili utjecajem nedavnih napredaka u ovom području na širenje dezinformacija, lažnih informacija i govora mržnje.
- Države članice trebale bi osigurati javni pristup točnim, transparentnim i vjerodostojnim vladinim informacijama, posebno informacijama u javnom interesu, uključujući sve aspekte Ciljeva održivog razvoja.
- Države članice trebale bi ulagati u neovisna istraživanja o širenju i utjecaju dezinformacija, lažnih informacija i govora mržnje u različitim zemljama i jezicima, posebno u nedovoljno opsluženim kontekstima i na jezicima koji nisu engleski, te ih podržavati, kako bi civilno društvo i akademska zajednica mogli slobodno i sigurno djelovati.
- Digitalne platforme i oglašivači trebali bi osigurati da se oglasi ne postavljaju pored online dezinformacija, lažnih informacija ili govora mržnje te da se ne promoviraju oglasi koji sadrže dezinformacije.
- Digitalne platforme trebale bi osigurati značajnu transparentnost u pogledu algoritama, podataka, moderiranja sadržaja i oglašavanja.
- Digitalne platforme trebale bi objavljivati i javno publicirati lako dostupne politike o dezinformacijama, lažnim informacijama i govoru mržnje te izvještavati o širenju koordiniranih dezinformacija na svojim uslugama i o učinkovitosti mjera za borbu protiv takvih aktivnosti.
- Digitalne platforme trebale bi osigurati puno sudjelovanje civilnog društva u naporima za borbu protiv dezinformacija, lažnih informacija i govora mržnje.
- Mediji bi trebali osigurati da su svi plaćeni oglasi i reklamni materijali jasno označeni kao takvi i da ne sadrže lažne informacije, dezinformacije ili govor mržnje.
Prema vlastitom priznanju, UN je prvenstveno zabrinut zbog onoga što smatra „dezinformacijama“ jer je neizabrano globalističko tijelo zabrinuto zbog informacija koje bi mogle „ potkopati ispunjenje mandata UN-a i ključnih prioriteta “, posebno kada je riječ o kritici njegovih Ciljeva održivog razvoja.
Jednostavno rečeno, WEF potiče stvaranje Međunarodnog tijela za koordinaciju kibernetičkog kriminala, ali koliko će vremena proći prije nego što se dezinformacije i lažne informacije na internetu počnu smatrati kibernetičkim kriminalom?
Ne slažete se s narativima o klimatskim promjenama? Onda ste ubojica koji uništava planet. Jer takvi kao vi čine ekocid.
Jeste li protiv ilegalnih migracija? Onda ste fanatik i vaše izjave su govor mržnje.
Ne sviđa vam se što vaši predstavnici rade i želite izraziti svoje mišljenje? Tada potkopavate autoritet demokratskih vlada.
Ne želite biti dio UN-ove Agende 2030 ili Velikog reseta WEF-a? Onda potkopavate povjerenje u institucije.
Ne želite rat? Podržavate diktatore, nasilnike i teroriste.
Budući da se takozvani govor mržnje u kontekstu „digitalne sigurnosti“ stalno svrstava u isti koš s dezinformacijama i lažnim informacijama, koliko će vremena proći prije nego što se to dvoje više ne bude moglo razlikovati?
|
Komentari 0
Objava: 04. 05. 2025 
218 ogleda, 
0 komentara
