|
05. 07. 2025 |
 |
Nova anketa sprovedena među više od 6.700 mladih Evropljana uzrasta od 16 do 26 godina otkriva zabrinjući trend: sve manja podrška demokratiji kao najboljem obliku vlasti, naročito u Francuskoj, Španiji i Poljskoj. Istraživanje, koje su sproveli institut YouGov i fondacija TUI, pokazuje da tek 57% mladih u Evropi i dalje preferira demokratiju u odnosu na druge oblike upravljanja.
Najniža podrška demokratiji zabeležena je u Poljskoj – samo 48% ispitanika, dok u Francuskoj i Španiji taj broj iznosi oko 51–52%. Najveću veru u demokratski poredak i dalje imaju mladi u Nemačkoj – 71%.
Značajno je i to da bi 21% mladih, u zavisnosti od okolnosti, podržalo model vlasti zasnovan na čvrstom rukovođenju i odlučnom upravljanju. Najveći broj takvih odgovora zabeležen je u Italiji (24%), dok je u Francuskoj, Španiji i Poljskoj taj broj 23%. U Nemačkoj, taj stav deli 15% mladih.
Deset odsto ispitanih navelo je da im je svejedno da li žive u demokratskom sistemu ili ne, dok 14% nije znalo ili nije želelo da odgovori.
Profesor Torsten Fas, politikolog sa Slobodnog univerziteta u Berlinu koji je učestvovao u istraživanju, istakao je da je podrška demokratiji naročito niska među mladima koji se identifikuju kao desničari i osećaju se ekonomski ugroženima — tek jedan od troje u toj grupi i dalje podržava demokratski sistem.
„Demokratija je pod pritiskom – i spolja i iznutra“, upozorava Fas.
Više od 48% mladih u Evropi smatra da je demokratski poredak u njihovoj zemlji ozbiljno ugrožen. U Nemačkoj, gde privreda slabi, a ekstremna desnica jača — uz rast podrške među mladima — taj procenat iznosi čak 61%.
Percepcija globalne moći se takođe menja: samo 42% mladih vidi EU među tri ključna globalna aktera. Daleko više veruju u moć SAD (83%) i Kine (75%), dok je Rusija na 57%. Ipak, uprkos Bregzitu, 50% mladih Britanaca i dalje EU vidi kao ključnog igrača, a čak 73% njih želi povratak u Uniju. U celini, 47% ispitanih želi jače veze između EU i Velike Britanije.
Politička polarizacija je u porastu, a mladi sve češće zauzimaju ideološke krajnosti. Od 2021. godine porastao je broj onih koji se identifikuju kao desničari (sa 14% na 19%), dok se 33% smatra centristima, a 32% levičarima. Uočena je i izražena rodna razlika: mlade žene u Nemačkoj, Francuskoj i Italiji sve više se identifikuju kao progresivne, dok su muškarci u Poljskoj i Grčkoj postali konzervativniji.
Raste i podrška strožijoj migracionoj politici – sada je podržava 38% mladih, u poređenju sa 26% iz 2021. godine.
Iako dve trećine mladih i dalje podržava ostanak svojih zemalja u EU, 39% smatra da Unija nije dovoljno demokratska, a samo 6% veruje da njihove nacionalne vlade funkcionišu dobro i da nisu potrebne ozbiljne promene. Više od polovine (53%) veruje da se EU previše bavi trivijalnim pitanjima, dok bi želeli da se fokusira na borbu protiv rastućih troškova života, jačanje bezbednosti i unapređenje ekonomskih uslova za preduzeća.
„Evropski projekat, koji nam je doneo mir, slobodu kretanja i ekonomski napredak, sada se doživl kao neefikasan i komplikovan“, izjavila je Elke Hlavatšek, direktorka fondacije TUI.
U Grčkoj je izražena najveća potreba za suštinskom reformom političkog sistema, što istraživači povezuju sa dugotrajnim posledicama krize evrozone i ekonomskog kolapsa koji je pogodio tu zemlju.
Iako mladi i dalje pokazuju snažnu podršku borbi protiv klimatskih promena, samo jedna trećina ispitanika smatra da bi zaštita klime trebalo da ima prednost u odnosu na ekonomski rast – što predstavlja pad sa 44% iz 2021. godine.
|
Slike:
Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|