|
| 02. 08. 2025 |
  |
EU je upravo zagrlila veliku korporativnu UI zaštitu i prodala je kao pobjedu za kreativce. Ironično, možda je najkreativniji element cijele priče sama regulativa, koja neželjno štiti pravo istinsko znanje, a promovira sranje. Imaju punu potporu našeg portala.
Umjetnost štićenja umjetnosti koje više nema
Prvoga kolovoza 2025. EU je svečano objavila stupanje na snagu pravila transparentnosti za modele umjetne inteligencije. ChatGPT, Gemini i Grok sada moraju otkriti što su “pojeli” za doručak — odnosno, koje su podatke koristili za obuku svojih modela. Problem za kreativce, kažu nam, konačno je riješen! Radujte se, umjetnici! AI više neće krasti vaše ideje, a vaša će intelektualna imovina konačno biti zaštićena. Osim što neće.
Zaštita autorskih prava na zalasku kreativnosti
Prema novom EU AI Aktu, razvojni timovi AI sustava moraju prijaviti izvore podataka za obuku svojih modela, navesti jesu li koristili automatizirano prikupljanje podataka s interneta i dokumentirati korake za zaštitu intelektualnog vlasništva. Veličanstvena pobjeda za stvaratelje sadržaja, zar ne?
Ironija je što danas – u eri standardizirane, korporativno filtrirane umjetnosti – gotovo ništa što zaslužuje biti zaštićeno kao remek-djelo nije uopće pod zaštitom.
Ono što je doista veliko, što je neponovljivo, što je oblikovalo ljudski um i povijest — Shakespeare, Dostojevski, Goethe, da Vinci, Michelangelo — sve je to davno u javnoj domeni. Taj kulturni temelj na kojem leži naša civilizacija već pripada svima.
EU štiti autorska prava dok ona traju 70 godina nakon smrti autora. Dakle štitimo Disneya, Marvela i najnovije pop-hitove, dok su Dante, Bach i Tolstoj slobodni za korištenje. Štitimo milijarderske korporacije, a ne kulturno naslijeđe čovječanstva.
Veliki modeli, mali dosezi
Nova pravila za AI modele opće namjene imat će stepenasti raspored implementacije, s konačnim rokovima za usklađivanje tek 2027. godine. Za to vrijeme, OpenAI, Google i Meta već treniraju svoje nove modele.
“Naši modeli su učeni na javno dostupnim podacima” — standardni je odgovor koji će ovi giganti dati kad dođu kazne od 3% globalnog godišnjeg prometa, kako predviđa zakon. Zvuči zastrašujuće, ali postoji li danas ijedna velika kompanija koja ne zna navigirati regulatornim labirintom?
AI kompanije već mjesecima lobiraju protiv ovih pravila, posebno protiv obaveze obavještavanja o korištenim podacima. Prema izvještaju Variety-ja, one su unisono nazivale EU AI Akt preprekom za inovacije.
Transparentnost – magična riječ bez magije
Što točno znači “transparentnost” kad se radi o treniranju AI modela? Kad nešto sadrži trilijune parametara i petabajte podataka, koliko je zapravo transparentno reći “koristili smo javno dostupne knjige, članke i slike”?
Čak i kad bi kompanije htjele biti potpuno transparentne, nitko — doslovce nitko — ne može pregledati kompletne skupove podataka korištene za treniranje naprednih AI modela. To je kao da kažemo kako ćemo zaštititi autorska prava tražeći od AI kompanija da nam pokažu ocean, kapljicu po kapljicu.
Obaveze poput “adversarial testinga” za identificiranje ranjivosti i prijavljivanja ozbiljnih incidenata više zvuče kao sigurnosne mjere za nuklearne elektrane nego zaštita umjetničkih djela.
Između javne domene i korporativnog vlasništva
Istinski ironično u cijeloj priči je što će najvrjedniji kulturni resursi — oni koji su zaista formirali našu civilizaciju — ostati slobodni za korištenje od strane AI, dok će suvremena komercijalna produkcija biti “zaštićena”.
Učinimo mentalni eksperiment: kada bismo morali izabrati između svih umjetničkih djela nastalih u zadnjih 70 godina i svih djela nastalih prije toga — što bismo izabrali? Što je vrjednije za budućnost naše civilizacije?
Dok regulatori slave svoje nove mjere, pravi gubitnici su građani koji žive u uvjerenju da je autorsko pravo štit za kreativce, a ne ograda oko korporativnih imanja.
Korporativno “samouređenje”
Kao šlag na torti, EU je pripremila dobrovoljne smjernice i kodeks ponašanja. Google je već najavio da će potpisati kodeks, istovremeno upozoravajući da bi regulativa mogla “ugušiti inovacije”, a Petar Vidov je već pripremio vazelin.
Ova licemjerna igra u kojoj korporacije istovremeno govore “regulacija je previše stroga” i “dobrovoljno ćemo se regulirati” trebala bi biti upozoravajući signal. Kada lisica kaže da će dobrovoljno čuvati kokošinjac, možda bismo trebali biti zabrinuti.
Možda to i nije loše. Njihovo oružje će pobijediti njih same.
Inteligentna strategija preživlnja
Dok birokrati i korporacije igraju svoje igre, stvarni kreativci trebaju razviti vlastitu open source strategiju. Umjetnost je uvijek pronalazila načine da cvjeta i pod najgorim uvjetima.
Ne bojte se tehnologije. AI neće ukrasti vašu kreativnost, jer ono što je zaista vrijedno u umjetnosti nije reproducibilno – to je autentični ljudski glas, iskustvo i perspektiva. Vaša umjetnost nije skup podataka; ona je produžetak vašeg postojanja.
Umjesto očekivanja da će vas država zaštititi novim regulativama, razmislite kako možete koristiti nove alate u svoju korist. Najbolji odgovor na izazove AI nikada neće biti pravni, već kreativan.
I zapamtite – sva velika umjetnost na kraju postaje javno dobro, bez obzira na inicijalne zaštite. Možda je u tome najveća ljepota umjetnosti – njena konačna pripadnost svima.
|
Slike:
 Komentari 0
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 02. 08. 2025 
247 ogleda, 
0 komentara
