|
| 07. 08. 2025 |
  |
Trend prema potpunom digitalnom nadzoru više nije samo teorijska prijetnja – to je već stvarnost u mnogim zemljama. Zemlje Pet očiju, posebno Ujedinjeno Kraljevstvo, napreduju s uvođenjem online provjere dobi, što utječe ne samo na maloljetnike već i na način na koji se svaki građanin prati online.
Kao što pokazuju nedavni događaji, pritisak za provjeru dobi ne prodaje se samo kao zaštitna mjera za djecu, već zapravo služi kao ulaz u široko rasprostranjeni nadzor. Britanski premijer Keir Starmer, na primjer, uveo je korake prema digitalnom identitetu koji bi državi omogućio praćenje statusa boravka svakog građanina, beneficija, pa čak i online ponašanja. Ove mjere nisu usmjerene samo na borbu protiv ilegalne imigracije, već i na “smanjenje trenja između javnosti i države” – potez koji je povezan s provedbom sveobuhvatnog sustava društvenog nadzora.
Kao što je gore spomenuto, ovo je obrazac koji vidimo i u Australiji, gdje je premijer Anthony Albanese krenuo sličnim putem. Tamo je plan uvesti dobnu zabranu društvenih mreža koja će ne samo zaštititi djecu od štetnog sadržaja, već i proširiti kontrolu nad slobodom izražavanja građana.
Ono što se u početku prodavalo kao zaštitna mjera sada se razvija u širu strategiju nadzora usmjerenu na bilo koju vrstu mišljenja izraženog na internetu. “Radi se o sprječavanju mladih ljudi da se bave stvarima punim mržnje”, kažu zagovornici ove politike. Ali iza ove retorike krije se jasna agenda za kontrolu digitalnih života stanovništva.
U Ujedinjenom Kraljevstvu znakovi su još jasniji: univerzalni sustav digitalne identifikacije, koji će se koristiti za provjeru prava boravka i poboljšanje javnih usluga, postaje sve konkretniji. Ali prava svrha je jasna – potpuno međusobno povezivanje podataka građana.
Ovaj sustav bi državi omogućio ne samo praćenje osobnih podataka već i praćenje online aktivnosti građana – od njihovih kupovnih i bankarskih aktivnosti do njihovih političkih stavova i društvenih interakcija. Kao i u Australiji i Ujedinjenom Kraljevstvu, građani su sve više zarobljeni digitalnim nadzorom koji sve više ograničava njihovu slobodu.
„Što bi moglo poći po zlu? Ali odgovor je jasan: sve što je u rukama vlada i velikih tehnoloških tvrtki može se upotrijebiti protiv građana . Cilj ovih političkih inicijativa nipošto nije zaštita privatnosti, već uvođenje digitalnog sustava nadzora koji duboko zadire u živote ljudi i uskraćuje im njihova prava.“
Ono što se nekoć opisivalo kao “tehnokratska katastrofa” više nije budući scenarij, već se aktivno provodi. Ovaj razvoj ide ruku pod ruku sa širenjem umjetne inteligencije (AI) u vladi, što će nadzor učiniti još učinkovitijim. U svijetu u kojem se svaki digitalni uređaj i svaka online interakcija pohranjuju u sustavu kojim upravljaju vlade i privatne tvrtke, malo je mjesta za istinsku slobodu i privatnost.
Sve je jasnije da uvođenje digitalnih identifikacijskih dokumenata i drugih mehanizama nadzora u mnogim zapadnim zemljama nije samo korak prema pojednostavljenju administrativnih procesa, već opasan iskorak prema potpunoj kontroli. Ono što je započelo kao sigurnosna i zaštita djece razvilo se u sveobuhvatni sustav nadzora. Ostaje pitanje: Koliko dugo ćemo dopuštati da ovaj razvoj sve više dehumanizira društvo?
Cenzura „govora mržnje“ – daljnji korak prema nadzoru
Još jedno pitanje koje se stalno pojavljuje u raspravama o digitalnom nadzoru je tema “govora mržnje”. Posljednjih godina brojne države, posebno nacije Pet očiju, uvele su ili pooštrile zakone osmišljene za kažnnje takozvanog “govora mržnje” na internetu. Ali što točno znači “govor mržnje”? Prema tim inicijativama, koje dobivaju sve veću podršku diljem svijeta, to je svaki izraz koji šteti, vrijeđa ili diskriminira osobu ili skupinu.
Međutim, pojam “govor mržnje” izuzetno je nejasan i doveo je do sve većih ograničenja slobode izražavanja . Kritičari ovog zakonodavstva tvrde da je “govor mržnje” često samo oznaka za bilo koje neželjeno mišljenje koje se osobi ili skupini ne sviđa. Primjerice, jedan je promatrač u nedavnom izvješću objasnio da “govor mržnje” nije ništa više od mišljenja koje vrijeđa neke ljude. Ova se definicija sve više koristi za cenzuriranje nepopularnih ili političkih mišljenja i kažnnje onih koji se protive dominantnoj naraciji.
U zemljama poput Australije i Ujedinjenog Kraljevstva, ovo zakonodavstvo dovelo je do stvaranja sustava koji prate mišljenja i sadržaj na društvenim mrežama i web stranicama. Ovdje je digitalna identifikacija povezana s profilom građanina, koji prati ne samo pristup web stranicama već i način na koji se građani izražavaju na mreži.
Prava svrha ovih mjera nije zaštita od govora mržnje, već kontrola političke i društvene rasprave, što dovodi do sve većih ograničenja slobode izražavanja.
Uvođenje ovih pravila izravan je napad na slobodu izražavanja i daljnji korak prema društvu u kojem se sve što se kaže ili napiše prati i cenzurira. Tko odlučuje što je mržnja? I tko tim institucijama daje moć da kontroliraju slobodu govora građana?
Takav sustav neizbježno vodi društvu u kojem se svaka kritika vlade ili prevladavajućih normi potiskuje.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 07. 08. 2025 
83 ogleda, 
0 komentara
