|
| 25. Sep, 2025 |
  |
|
Srce
Bolest srca i dalje je globalni ubojica broj jedan. Unatoč desetljećima “napretka” u medicini i prehrambenim smjernicama, statistika ne popušta: srčani udari odnose milijune života godišnje. Još je poraznije da se granica pomiče prema mlađima – sve je češće čuti da 40-godišnjaci, pa čak i tridesetogodišnjaci, završavaju na kirurškom stolu.
Ako smo, barem prema službenim narativima, već odavno razotkrili uzroke – kolesterol, masnoće, crveno meso – zašto problem ne nestaje? Upravo zato što je priča o kolesterolu postala mit koji nam je poslužio kao objašnjenje, iako prikriva dublji uzrok: način na koji jedemo, metaboliziramo i živimo.
Mit o kolesterolu i stvarni uzroci
Kolesterol je postao simbol pogrešne medicine. U medicinskim nalazima LDL i HDL pretvoreni su u crvene zastavice: vidiš broj izvan “normale” i znaš da si kriv. Dobivaš statine, smanjuješ jaja i maslac, i vjeruješ da si time smirio srce. Ali ako je kolesterol doista glavni krivac, zašto se broj oboljelih ne smanjuje nego raste?
Odgovor je neugodan: kolesterol je često samo svjedok nesreće, a ne počinitelj. On dolazi zakrpati oštećene žile, a mi ga proglašavamo agresorom. To je kao da krivimo vatrogasce jer su uvijek na mjestu požara. Strah od jedne molekule zamijenio je razumijevanje složenih procesa.
Stvarni problem je inzulinska rezistencija. Godinama hranimo tijelo rafiniranim ugljikohidratima, gušterača pumpa inzulin, stanice otvrdnu, šećer ostaje u krvi, a žile polako korodiraju. U toj kroničnoj upali nastaje savršeno tlo za nastanak naslaga. Kolesterol samo pokušava popraviti štetu – uzalud.
Ironija je brutalna: ono što proglasimo “zdravom hranom” – pahuljice, kruh, margarin – najčešće je gorivo za bolest. Ono što proglašavamo “opasnim” – maslac, jaja, meso – često je hrana koja nas gradi. Lako je demonizirati jaje, ali puno teže priznati da je naša svakodnevna prehrana industrijski dizajnirana da bude jeftina, dugotrajna i profitabilna, a ne hranjiva.
Bolest srca, dakle, nije toliko priča o masnoćama koliko o upali, inzulinu i načinu na koji tijelo reagira na kroničnu poplavu prerađene hrane. A to je priča koju je sustav puno teže priznati, jer tada u igru ulazi pitanje odgovornosti – i prehrambene industrije, i medicine, i nas samih.
Industrija koja hrani bolest
Da bismo shvatili zašto je mit o kolesterolu opstao, dovoljno je pogledati tko od njega živi. Statini su među najprodavanijim lijekovima na svijetu. Hrana deklarirana kao “bez kolesterola” ili “light” postala je golemo tržište. I tako bolest postaje održiva – ne rješava se, nego se pretvara u stabilan izvor profita.
Supermarket je, u tom smislu, pravi laboratorij bolesti. Police su pune “zdravih alternativa”: margarina koji se desetljećima promovirao kao spas od maslaca, pahuljica za djecu s logom “srčano zdravo”, energetskih pločica s vitaminima. Sve to ulazi u našu prehranu kao neupitna normalnost. A rezultat je eksplozija dijabetesa, pretilosti i, naravno, srčanih bolesti.
Biljna ulja, koja prolaze kemijske procese da bi postala “jestiva”, završila su u svakoj gotovoj hrani. Njihov učinak na upalu i metabolizam tek se sada ozbiljnije istražuje, ali dovoljno je reći da tijelo nije evoluiralo da se nosi s takvim količinama. Alkohol, kojeg i dalje romantiziramo kroz priču o “korisnom vinu”, dodatno razara. Ako išta korisno vino donosi, to su antioksidansi – a njih isto tako možete dobiti i iz grožđa, bez etanola.
U konačnici, industrija nas hrani pričom jednako kao i proizvodom. Kada vidite etiketu “zdravo za srce”, znajte da je to plaćena marketinška oznaka, a ne objektivna medicinska činjenica. Hrana bez deklaracije – jaje, povrće, meso, voće – uvijek je poštenija od hrane koja mora imati paragrafe sitnog tiska da bi opravdala svoje postojanje.
Medicina u procjepu
Srčana kirurgija fascinira. Malo je prizora dramatičnijih od otvaranja prsnog koša i spašavanja života doslovno na rubu smrti. Ali sama činjenica da je takva praksa postala rutinska govori da smo zakazali puno ranije. Ako kardiokirurg kaže da bi pacijenti uopće trebali izbjeći njegov stol, to je priznanje da sustav radi na posljedicama, a ne uzrocima.
Testovi i nalazi dodatno stvaraju iluziju sigurnosti. Lipidni panel, EKG, tlak – sve to izgleda kao kontrola situacije. Ali ako se ne mjeri inzulin, markeri upale ili ne razmatra životni stil, dobivamo samo statistiku bez konteksta. Još je apsurdnije da ljudi s “dobrim nalazima” često nastavljaju živjeti nezdravo, jer vjeruju da su sigurni.
Tu medicina ulazi u paradoks: može vam izmjeriti svaku frakciju kolesterola, ali ne može vam garantirati da ćete živjeti duže ako samo uzimate tabletu. Prevencija ostaje banalna, dosadna i zahtjevna: jesti jednostavnije, više se kretati, spavati dovoljno, ne pretvarati život u stalnu trku. To se ne može propisati na recept, a upravo zato najčešće izostaje.
Srce kao ogledalo društva
Bolest srca nije izolirani biološki fenomen, ona je i psihološki i društveni simptom. Kada čovjek sazna da mu je arterija začepljena, osjeti vlastitu smrtnost – i često reagira pasivno: “doktor će riješiti”. No srčana bolest pokazuje cijenu modernog života: puno ekrana, malo kretanja, puno hrane, malo hranjivosti, puno brzine, malo strpljenja.
Svaki infarkt je ujedno i podsjetnik da je suvremeni stil života toksičan: od stresa koji normaliziramo kao “cijenu uspjeha”, do prehrane koja nas polako razgrađuje. Srce, paradoksalno, strada ne samo zbog onoga što jedemo, nego i zbog onoga kako živimo.
Zaključak
Bolest srca nije sudbina, nego ogledalo društva koje se odreklo složenosti i zamijenilo je jednostavnim parolama. Kolesterol je poslužio kao zgodan krivac, ali pravi uzroci leže u inzulinskoj rezistenciji, kroničnoj upali i načinu života koji industrija oblikuje više nego što to želimo priznati.
Ako postoji lekcija, onda je brutalno jednostavna: nitko ti neće servirati istinu na tanjuru. Moraš je sam pronaći – među namirnicama koje nisu izgubile okus i među vlastitim navikama koje se ne daju kupiti. To je mali, osobni čin otpora u svijetu gdje se zdravlje mjeri profitom, a srce postaje zadnja linija obrane.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 25. Sep, 2025 
88 ogleda, 
0 komentara
