|
|
25. 05. 2023 |
 |
Lazno meso
Nova studija je otkrila da meso uzgojeno u laboratoriji stvara do 25 puta više ugljičnog dioksida (CO2) od standardnih praksi klanja.
Studija objavljena 21. aprila na bioRxiv-u je istakla da će uticaj mesa uzgojenog u laboratoriji na životnu sredinu „verovatno biti za redove veličine veći od srednje proizvodnje govedine“. Autori studije sa Kalifornijskog univerziteta u Davisu (UC Davis) napomenuli su da je model koji su koristili „ generalno kontradiktoran prethodnim studijama“, sugerirajući da će utjecaj uzgojenog mesa na okoliš vjerovatno biti veći od konvencionalnih sistema proizvodnje govedine .
Dok izgledi za laboratorijski uzgojeno meso uklanjaju potrebu za zemljom, vodom i antibioticima u uzgoju goveda, proces uključen u to je daleko od nulte emisije ugljika. Povećani nivoi CO2 bili bi neophodni za procese prečišćavanja koji opskrbljuju hranljive materije kultivisanim ćelijama, koje se uklanjaju iz životinja ili biljaka i uzgajaju u povoljnom veštačkom okruženju.
Prema istraživačima UC Davis, procesi prečišćavanja mesa uzgojenog u laboratoriji imaju za cilj eliminaciju endotoksina. Čak i mala količina ovih toksina može spriječiti reprodukciju stanica.
“Upotreba ovih metoda prečišćavanja značajno doprinosi ekonomskim i ekološkim troškovima povezanim s farmaceutskim proizvodima jer su i energetski i resursno intenzivni,” napisali su.
Istraživači su izračunali da svaki kilogram laboratorijski uzgojenog mesa uzgojenog u visoko-rafiniranom mediju za uzgoj može proizvesti između 542 funte (246 kg) do 3.325 funti (1.508 kg) emisije CO2. Na osnovu ovih brojki, procijenili su da je mogućnost globalnog zagrinja uzgojenog mesa između četiri i 25 puta veća nego kod maloprodajne govedine.
Himna oko lažnog mesa zasnovana na pogrešnim studijama o CO2 Mark Post, profesor na Univerzitetu u Maastrichtu , smatra da će meso uzgojeno u laboratoriji biti toliko popularno i među aktivistima za dobrobit životinja i među ljubiteljima prave stvari. Predvidio je da će s vremenom istisnuti zamjene na bazi biljaka poput sojinih hamburgera koji su sve češći na policama supermarketa.
“Nove tehnologije poput onih koje su razvijene u ćelijskoj poljoprivredi dio su rješenja, pored smanjenja rasipanja hrane i promjene ponašanja potrošača”, rekao je Post, prva osoba koja je predstavila dokaz koncepta za meso uzgojeno u laboratoriji još 2013. godine.
Međutim, istraživači UC Davis molili su da se razlikuju. Oni su u svom radu istakli da je pompa oko uzgojenog mesa zasnovana na pogrešnim studijama o emisiji ugljenika. Brojni izvještaji o klimatskom utjecaju mesa uzgojenog u laboratoriji ovise o nerealnim tehnologijama koje ili nepostojeće ili je nemoguće da funkcionišu, dodaju.
Autori studije su citirali studiju koja je procijenila emisije ugljika uzgojenog uzgojenog mesa korištenjem hidrolizata cijanobakterija kao sirovine za ćelije. Prema istraživačima UC Davis, ovo nije trenutna ili izvediva tehnologija ili sirovina za rast životinjskih stanica.
“Naši rezultati pokazuju da će meso bazirano na životinjskim ćelijama (ACBM) vjerovatno zahtijevati više resursa od većine sistema proizvodnje mesa. Utjecaj kratkoročne proizvodnje ACBM-a na okoliš vjerovatno će biti za redove veličine veći od srednje proizvodnje govedine ako se za proizvodnju ACBM-a koristi visoko rafinirani medij za rast.”
Iako studija od 21. aprila tek treba da bude recenzirana, rezultati bi bili štetni za nekoliko najglasnijih pristalica vještačkog mesa, kao što je suosnivač Microsofta Bill Gates. Još u februaru 2021., tehnološki mogul je pozvao bogate zemlje da pređu na sintetičko meso.
“Mislim da bi sve bogate zemlje trebale preći na 100 posto sintetičku govedinu . Možete se naviknuti na razliku u ukusu”, rekao je tada za MIT Technology Review.
|
|  |
Galerija:
Komentari 0
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|