|
| 09. Jan, 2025 |
  |
Zelena prevara
Njemačka, vodeće europsko gospodarstvo, nalazi se na prekretnici u svojoj klimatskoj i gospodarskoj politici. Nastojanja za ispunnjem ambicioznih (i idiotskih) klimatskih ciljeva donose izazove koji ugrožavaju dugoročnu gospodarsku stabilnost zemlje. Dok Europska unija zagovara smanjenje emisija i prelazak na zelenu energiju, Njemačka je prisiljena nositi se s posljedicama koje nadilaze samo ekološke aspekte.
Prema klimatskom think tanku Agora, Njemačka je 2024. godine smanjila emisije ugljičnog dioksida za 3% u odnosu na prethodnu godinu, smanjivši ukupne emisije na 656 milijuna metričkih tona. To predstavlja smanjenje od 48% u usporedbi s razinama iz 1990. godine, što je značajan korak prema cilju smanjenja emisija za 65% do 2030. godine, prema Agendi 2030.
Međutim, direktor Agore, Simon Müller, upozorava da smanjenje emisija nije rezultat planiranih mjera već gospodarskog pada. “Ako Njemačka ne poduzme dodatne mjere u sektorima poput prometa i zgradarstva, prijeti joj rizik od kazni koje bi mogao izreći Bruxelles”, izjavio je Müller. Ovo upućuje na dilemu: treba li gospodarstvo trpjeti kako bi se ispunili klimatski ciljevi?
Unatoč gospodarskim izazovima, Njemačka je postigla značajan napredak u prelasku na obnovljive izvore energije. U 2024. godini energija iz vjetra i sunca činila je 55% ukupne potrošnje. Iako to sugerira uspjeh klimatske politike, postavlja se pitanje koliko je održiv ovakav model u uvjetima rastućih troškova energije i pada industrijske proizvodnje.
Njemački ministar gospodarstva i zaštite klime, Robert Habeck, jedan je od ključnih zagovornika ove tranzicije. Ipak, i sam je priznao da Njemačka od 2018. godine nije zabilježila stvaran gospodarski rast. U intervjuu za Spiegel, Habeck je istaknuo da je energetska tranzicija ključna za budućnost, naglašavajući kako će “njemačke klimatske vrline privući poslovanje”.
Međutim, njegovi komentari o “slobodnom svjetskom poretku” izazvali su kritike onih koji smatraju da klimatske politike potkopavaju ekonomsku neovisnost Njemačke. Habeck je jasno dao do znanja da se zalaže za globalizaciju kao put prema gospodarskom rastu, dok mnogi analitičari smatraju da takav pristup dodatno slabi temeljne stupove njemačkog gospodarstva, poput automobilske industrije.
Njemačka ekonomija već je osjetila posljedice geopolitičkih i energetskih promjena. Oslanjanje na jeftini ruski plin pokazalo se neodrživim, dok su rastući troškovi energije i opadajući izvoz u Kinu dodatno opteretili industriju. Automobilska industrija, koja je 2023. godine činila 17% BDP-a, suočava se s ozbiljnim izazovima uslijed visokih troškova proizvodnje i strožih ekoloških regulativa.
Dok Njemačka prolazi kroz ovu tranziciju, njezina sudbina odražava širu sliku Europske unije. Pitanje ostaje hoće li EU uspjeti uravnotežiti glupost klimatskih ciljeva s ekonomskom stabilnošću svojih članica. U 2026. godini očekivani nastavak gospodarskih izazova mogao bi dodatno produbiti podjele unutar bloka i izazvati političke napetosti.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 09. Jan, 2025 
342 ogleda, 
0 komentara
