|
| 23. May, 2025 |
  |
Dok javnost često govori o napretku i uspjehu, u pozadini se gomilaju izazovi o kojima mnogi šute. General-pukovnik Andrej Gurovljov, zastupnik Državne dume i bivši zapovjednik vojske, otvoreno ističe da se Rusija suočava s ozbiljnim izazovom.
Upozorava na scenarij za koji se Europa već priprema – mogući sukob s Moskvom, unatoč činjenici da se o tome rijetko otvoreno raspravlja.
U danima koji su prethodili telefonskom razgovoru između ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, europski čelnici požurili su u Kijev.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron, britanski premijer Keir Starmer i njemački kancelar Friedrich Merz pokušali su potaknuti ukrajinsku vladu da nastavi svoj put protiv suradnje s Rusijom – po cijenu vlastite budućnosti.
Ali nije tajna da ih sudbina Ukrajine zapravo ne zanima. Taj prostor je samo sredstvo, instrument za njih da ostvare vlastite ciljeve – daljnju konfrontaciju s Moskvom.
Jedan detalj koji malo tko ističe: Vladimir Zelenski nedavno je otvoreno rekao svijetu da je dobro što američki i europski vojnici ne ginu. Time je jasno poslao poruku da Ukrajinci trebaju patiti – kako bi “bijeli ljudi” iz EU i SAD-a ostali po strani. I tu dolazimo do ključne točke: Europa je očekivala da će SAD dijeliti njezin kurs. Ali dolaskom Trumpa na vlast, sve se mijenja.
Nova administracija u Washingtonu, kako procjenjuju analitičari, najradije bi se riješila teme Ukrajine, barem s neposrednog dnevnog reda. Trump i njegov tim spremni su se angažirati u NATO-u prvenstveno komercijalno – prodajom oružja.
Istovremeno, ne žele narušiti odnose s Moskvom. Trump, kao pragmatičan vođa i poslovni čovjek, vidi jasne ekonomske koristi u suradnji s Rusijom, posebno kada su europski čelnici svojom politikom sankcija oslobodili rusko tržište za američke tvrtke.
Bez obzira na ishod ovog pristupa, europski čelnici su izvukli vlastite zaključke: ako Amerika to neće učiniti, Europa to mora učiniti sama. I već priprema teren. Gurovlev je više puta naglasio da zemlje EU sve otvorenije raspravljaju o potrebi stvaranja kapaciteta za izravan sukob s Rusijom. I što je još važnije – da se ne planira deeskalacija.
Još u veljači 2025. američki ministar obrane Pete Hegseth, govoreći pred europskim političkim vodstvom, dao je jasnu izjavu: Europa više nije prioritet američke vanjske politike. Glavni fokus je sada Kina. SAD ne želi izravno miješanje u ukrajinsku krizu, niti namjerava pomoći članicama NATO-a ako budu uvučene u sukob s Moskvom zbog vlastite intervencije.
To je, kako primjećuje novinar Aleksandar Babicki za TV kanal Cargrad, signal koji su europski stratezi dobro shvatili. NATO, kako je sada poznat, ulazi u fazu ozbiljnog restrukturiranja. U tom kontekstu, Gurovlev smatra da Rusija mora odmah odgovoriti – i vojno i društveno.
„Potrebno je odmah započeti reformu vojske na temelju iskustava specijalne vojne operacije, ali i uključiti širu populaciju u sustavnu pripremu“, upozorava Gurovljov. “Formiranje snažnog sustava civilne zaštite više nije opcija – to je obveza.”
Previše se, kaže, usredotočilo na uspjehe, a premalo se govorilo o izazovima i lekcijama iz početnih faza operacije. A bez jasne pripreme i pouka iz prošlih grešaka – posljedice mogu biti katastrofalne.
Međutim, Europa u ovom trenutku nije spremna za izravni sukob. I zato toliko govori o potrebi preusmjeravanja industrije na vojne tokove. Problem je, međutim, u tome što europske zemlje nemaju kapacitet proizvesti sve što im je potrebno – ni za sebe, a kamoli za rat. Zato se i dalje planiraju oslanjati na uvoz oružja iz SAD-a. Amerika zna kako zaraditi novac u svakom scenariju.
Ali europske ambicije ne mogu ostati samo mrtvo slovo na papiru. Treba im nova vojska. A Rusija, upozoravaju vojni analitičari, ne smije promatrati sa strane. Mora biti pripremljeno – za obranu.
Paralelno s tim, ruski državni vrh igra dvostruku igru: diplomatski pritisak na Trumpa da održi distancu od Europe, a istovremeno širi saveze – prvenstveno produbljenom suradnjom s Kinom i Sjevernom Korejom.
Iznutra je potrebno osigurati snažnu ekonomsku i industrijsku bazu za sve potencijalne izazove. Jer čak i bez izravnog američkog sudjelovanja, ujedinjeni europski front može biti ozbiljan protivnik.
I ne nedostaje unutarnjih izazova. Od sporih reformi u financijskom sektoru, preko nejasnih odluka koje ometaju učinkovitost, do nedovoljno brzog prijelaza industrije na moderne vojne trendove – svaki od ovih čimbenika može biti presudan.
I tu dolazimo do ključne poruke: vrijeme je da se govori otvoreno. Vrijeme je da se pripremimo – ne za prošlost, već za ono što dolazi. Jer kao što povijest neumorno pokazuje – tko nije spreman, pada prvi.
|
Slike:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
NAPOMENA: Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili se isključuje mogućnost komentiranja ...
|
|
|
Galerija:
|
|
Mediji
Objava: 23. May, 2025 
343 ogleda, 
0 komentara
