Središnja misao intervjua bila je jednostavna i zastrašujuća u isto vrijeme. Cilj Muskova poslovanja nije profit, već maksimiziranje vjerojatnosti da civilizacija ima budućnost. Prema njegovom viđenju, svijest i život kakve poznajemo izuzetno su rijetki i krhki. Ako ne postoje drugdje u svemiru, a sve upućuje na to da ih nema, tada je naša odgovornost ogromna.

On opisuje svijest kao malu svijeću u golemoj tami svemira. Ta se svijeća može ugasiti jednim globalnim ratom, pandemijom, udarom asteroida ili vlastitim tehnološkim promašajem. Zato inzistira na tome da čovječanstvo mora postati multiplanetarna vrsta. Ne kao znanstvenu fantaziju, već kao nužnu policu osiguranja za opstanak svijesti.

Svemir kao jedini realni plan B

tom kontekstu SpaceX nije samo svemirska kompanija, već infrastrukturni projekt opstanka. Cilj je proširiti život i svijest izvan Zemlje prema Mjesecu, Marsu i dalje. Musk otvoreno priznaje da, unatoč tisućama satelita u orbiti, nema nikakvih dokaza o izvanzemaljskim civilizacijama. To ne vidi kao razočaranje, već kao dodatni alarm.

Ako smo sami, tada ne smijemo pogriješiti. Ako je Zemlja jedina kolijevka svijesti, onda njezino uništenje znači potpuni mrak. Upravo zato Mars nije luksuz, već nužnost.

Umjetna inteligencija i robotika kao put prema obilju

Jedan od najradikalnijih dijelova intervjua odnosi se na ekonomiju budućnosti. Musk tvrdi da se globalno siromaštvo može riješiti isključivo umjetnom inteligencijom i robotikom. Ne političkim reformama, ne preraspodjelom bogatstva, već radikalnim povećanjem produktivnosti.

U svijetu u kojem postoje milijarde humanoidnih robota, proizvodnja dobara i usluga postaje gotovo beskonačna. Produktivnost se tada više ne mjeri po čovjeku, već po robotu. U takvom sustavu, prema njegovoj procjeni, robota će biti više nego ljudi, a svatko će ih željeti i imati.

Roboti će čuvati djecu, brinuti se o starijima, pomagati u kućanstvu i proizvodnji. To nije distopija iz filmova, već vrlo praktično rješenje problema starenja stanovništva i nedostatka radne snage. Musk pritom ne negira rizike, ali ih vidi kao upravljive uz ozbiljan oprez.

Gubitak rada i potraga za smislom

Jedno od najneugodnijih pitanja koje se provlači kroz intervju jest smisao ljudskog života u svijetu potpune automatizacije. Ako roboti rade sve što je potrebno, što ostaje čovjeku. Musk ne nudi utješnu laž. On otvoreno kaže da se ne može imati i nužan rad i nevjerojatno obilje.

U budućnosti obilja, rad više neće definirati ljudsku vrijednost. Smisao će se morati pronaći drugdje, u stvaranju, učenju, odnosima i istraživanju. To je duboka civilizacijska promjena za koju nismo psihološki spremni, ali koja je neizbježna.

Energija kao stvarno usko grlo

Za razliku od popularnih rasprava o algoritmima i modelima, Musk jasno identificira pravi problem umjetne inteligencije, a to nije softver nego energija. Proizvodnja AI čipova raste eksponencijalno, dok proizvodnja električne energije raste presporo. Vrlo brzo će se dogoditi situacija u kojoj imamo više čipova nego struje za njihovo napajanje.

U tom kontekstu posebno ističe Kinu koja agresivno gradi solarne i nuklearne kapacitete. Brojke koje iznosi zvuče gotovo nevjerojatno. Kina godišnje proizvodi više solarne energije nego što mnoge države ukupno troše. Sunce je, prema Musku, temelj svega. Ono čini gotovo svu energiju Sunčevog sustava, dok je sve ostalo zanemarivo.

Solarni megaprojekti i političke blokade

Musk tvrdi da bi područje veličine oko 160 kilometara puta 160 kilometara prekriveno solarnim panelima moglo napajati cijele Sjedinjene Američke Države. Isto vrijedi i za Europu uz korištenje slabo naseljenih područja poput juga Španjolske ili Sicilije.

Zašto se to ne događa. Odgovor je brutalan i jednostavan. Političke i carinske barijere. Solarni paneli su jeftini jer ih Kina proizvodi masovno. Zapadne zemlje umjetno poskupljuju tranziciju i time same sebi pucaju u nogu. Musk ne čeka politiku. Njegove kompanije već rade na razvoju stotina gigavata solarne energije godišnje.

Robotika koja izlazi iz tvornica u domove

Humanoidni roboti više nisu prototipovi. Već danas obavljaju jednostavne zadatke u tvornicama. Do kraja godine obavljat će složenije industrijske poslove, a vrlo brzo nakon toga bit će dostupni široj javnosti. Musk naglašava da će u prodaju ići tek kada budu dovoljno sigurni i pouzdani.

Paralela s autonomnim vozilima nije slučajna. Softver se kontinuirano unapređuje, ponekad i na tjednoj razini. Autonomna vožnja je, prema njegovoj procjeni, tehnički riješen problem. Robotaksiji se već šire, a regulatorna odobrenja u Europi i Kini su pitanje vremena.

Svemir, potpuna ponovna iskoristivost i pad cijena

Najveći tehnološki iskorak koji SpaceX želi ostvariti jest potpuna ponovna iskoristivost raketa. Do sada je djelomična iskoristivost već promijenila ekonomiju lansiranja. Potpuna iskoristivost, posebno s letjelicom Starship, smanjila bi cijenu pristupa svemiru stostruko.

To otvara vrata masovnom lansiranju satelita, izgradnji infrastrukture u orbiti i, dugoročno, energetskim postrojenjima u svemiru. Solarni paneli u svemiru proizvode višestruko više energije nego na Zemlji zbog stalnog izlaganja Suncu i izostanka atmosferskih gubitaka.

Umjetna inteligencija pametnija od čovjeka

Najviše pažnje izazvala je Muskova procjena vremenskog okvira razvoja umjetne inteligencije. On smatra da bi umjetna inteligencija pametnija od bilo kojeg pojedinca mogla postojati već do kraja ove ili najkasnije sljedeće godine. Još alarmantnije, u roku od pet godina umjetna inteligencija mogla bi nadmašiti ukupnu inteligenciju cijelog čovječanstva.

To nije izrečeno kao prijetnja, nego kao činjenica. Vrijeme za prilagodbu je kratko, a posljedice su goleme.

Filozofija znatiželje i smisao svega

Na kraju intervjua, Musk se vraća na osobno. Inspiracija dolazi iz znatiželje i želje da znanstvena fantastika postane stvarnost. Od djetinjstva je želio razumjeti svemir, smisao života i granice stvarnosti. Umjetna inteligencija vidi kao alat koji će nam pomoći postaviti pitanja koja danas još ne znamo ni formulirati.

On ne traži utjehu, već istinu. Postoje li druge civilizacije, što se događa s vremenom i svemirom, i kamo sve ovo vodi.

Intervju završava porukom optimizma. Bolje je, kako kaže, biti optimist koji se vara nego pesimist koji je u pravu. Budućnost neće čekati našu spremnost. Ona dolazi, brzo, neumoljivo i bez pitanja jesmo li je razumjeli.

Jedno je sigurno. Nakon ovog intervjua, teško je tvrditi da nismo bili upozoreni.

Slagali se s Muskom ili ne, čovjek ima svoju viziju i upornost tj. fokus kojeg nitko nema. Sama činjenica da ga dočekuje Davos, govori da je globalistička elita uplašena i izgubljena.