| |
|
| 30. 10. 2024 |
  |
Znanstvenici su radili cijelu noć u svojim uredima u Vancouveru jednog vikenda u veljači, puštajući uzorak krvi mladog Amerikanca koji je preživio Covid-19 kroz stroj veličine kreditne kartice sastavljen od 200.000 sićušnih komora, u nadi da će pomoći spasiti svijet.
Njihova misija bila je dio programa koji je vodila Pentagonova tajna tehnološka istraživačka agencija. Cilj: pronaći način za proizvodnju antitijela protiv bilo kojeg virusa na svijetu unutar 60 dana od uzimanja uzorka krvi preživjelog.
Program je nastao godinama prije trenutne pandemije i već je bio napola dovršen kada se početkom ove godine u Sjedinjenim Državama pojavio prvi slučaj novog koronavirusa. Ali svi uključeni u Agenciju za napredna obrambena istraživanja (DARPA) znali su da je njihovo vrijeme došlo prije nego što je planirano.
Četiri tima uključena u program odustala su od svojih planova i neovisno jedan o drugom marljivo su radili na razvoju antitijela protiv Covid-19, bolesti koju uzrokuje koronavirus.
“Dugo smo razmišljali o ovome i pripremali se za ovo, i gotovo je pomalo nadrealno,” rekla je Amy Jenkins, voditeljica DARPA-inog programa antitijela, poznatog kao Platforma za prevenciju pandemije (P3). “Vrlo smo uvjereni da ćemo barem moći utjecati na ovu epidemiju. Želimo napraviti razliku.”
Kroz ovaj i druge programe, DARPA je tiho godinama pripremala teren za Sjedinjene Države da razviju brzi lijek za patogen kao što je Covid-19.
Odgovor američke vlade na pandemiju napadnut je kao spor i nasumičan, s neadekvatnim setovima za testiranje, ograničenim praćenjem kontakata, neadekvatnom zaštitnom opremom, kasnim promoviranjem maski i ponekad zbunjujućim porukama predsjednika Trumpa.
Ali DARPA-ina priča je protuprimjer predviđanju američke vlade, koja je započela prije više od deset godina s ciljem pronalaženja superbrzih načina za zaštitu američkih trupa ako se suoče s novim smrtonosnim virusom na terenu.
Bez ulaganja DARPA-e tijekom proteklog desetljeća i ranije, od kojih je većina učinjena izvan svjetla stranačke politike u Washingtonu, američka utrka za pronalaženjem cjepiva i terapije antitijelima za zaustavljanje koronavirusa najvjerojatnije ne bi napredovala tako brzo kao danas.
“Biti u DARPA-i upravo sada… na neki je način uzbudljivo jer možemo vidjeti da se financirano istraživanje koje je provedeno prije deset do petnaest godina sada stvarno isplati”, rekao je vršitelj dužnosti ravnatelja Peter Highnam u intervjuu s novinarima u četvrtak.
DARPA je financirala prvu tvrtku u Sjedinjenim Državama koja je započela klinička ispitivanja cjepiva protiv virusa. Druga tvrtka također. A program P3 već je doveo do prvog svjetskog ispitivanja potencijalnog liječenja antitijelima za Covid-19 na ljudima. Ako budu uspješni, tretmani antitijelima omogućili bi do tri mjeseca imuniteta protiv Covid-19. Za razliku od cjepiva, ona također mogu pomoći u liječenju ljudi koji su već zaraženi virusom.
Neka od cjepiva i antitijela povezanih s DARPA-om mogla bi biti spremna već ove godine, što bi predstavljalo jedan od najbržih odgovora na globalnu pandemiju u povijesti medicine. Stručnjaci kažu da je obično potrebno četiri do deset godina da se razvije, testira i proizvede cjepivo protiv novog patogena. Protutijela koja tijelo stvara u borbi protiv virusa trebale su godine da se otkriju, a kamoli proizvedu.
DARPA nipošto nije isključivo odgovorna za veliku brzinu. Druge zemlje, uključujući Kinu, odakle je virus potekao, također naporno rade na lijeku. Ovo se također odnosi na tvrtke koje nisu povezane s DARPA-om.
Ipak, agencija Pentagon odigrala je značajnu ulogu u napretku znanosti koja omogućuje visok tempo u postavljanju zvijezde vodilje istraživačima.
“Mislim da je njihova uloga vrlo važna”, rekao je James E. Crowe Jr., direktor centra za cjepiva na Sveučilištu Vanderbilt, jedan od četiri sudionika u programu P3. “Razlog za to je što su potaknuli brži razvoj nego što bi inače bio slučaj. A razlog zbog kojeg su to mogli učiniti je taj što su bili voljni… identificirati velike izazove.”
Crowe je rekao da su se on i njegovi kolege smijali kada je DARPA 2017. zatražila sustav koji bi mogao proizvesti ljudska antitijela u 60 dana iz uzorka krvi rekonvalescenta.
“Nekako, nakon što je prva reakcija moždanog debla ‘Ovo je smiješno’, sljedeća stvar koju pitate je ‘Koliko bismo se mogli približiti?'”, rekao je Crowe. “Tada počneš vjerovati u tu mogućnost.”
“Zvoni ljudima na vrata”
DARPA-u je osnovao predsjednik Dwight D. Eisenhower 1958. godine iz osjećaja hitnosti kao odgovor na lansiranje Sputnika od strane Sovjetskog Saveza.
Washington je mogao lansirati prvi satelit u svemir, ali Moskva je stigla prva—i to ne zato što je Sjedinjenim Državama nedostajala znanost. Američka vlada jednostavno nije djelovala dovoljno brzo.
DARPA je bila odgovor na ovaj problem.
Fleksibilna vojno-znanstvena istraživačka agencija ne bi sama izmišljala stvari. Umjesto toga, njezini bi dužnosnici pretraživali američki znanstveni pejzaž – sveučilišta, vojne laboratorije i obrambene izvođače – i usmjeravali nove tehnologije u rizične megaprojekte kako bi spriječili još jedan Sputnik. Utopijski projekti agencije nosili bi visok rizik od neuspjeha, ali ako bi bili uspješni, transformirali bi američku vojsku, a možda i društvo.
Tijekom godina, projekti koje je financirala DARPA stvorili su temelje za GPS, prvi računalni miš i protokole koji su u osnovi modernog interneta. Agencija je uvela stealth tehnologiju koja je američke borbene zrakoplove učinila gotovo nevidljivima za neprijateljske radare. I unaprijedio je niz novih oružja, uključujući bespilotne letjelice.
U godinama nakon napada 11. rujna 2001., niz incidenata s antraksom u kombinaciji s informacijama stranih obavještajnih agencija o potencijalnim biološkim prijetnjama povećali su strah od bioterorizma i naveli DARPA-u da investira u mogućnosti bržeg odgovora, uključujući tehnologije za ubrzavanje razvoja cjepiva za otkrivanje novih virusa i ubrzanje proizvodnje lijekova.
Prije deset godina, pametni liječnik zračnih snaga po imenu Dan Wattendorf pomogao je pomaknuti brz odgovor na pandemiju za stepen više na DARPA-inom popisu prioriteta.
Voditelj programa DARPA-e redovito se prisječao pandemije gripe iz 1918. i vidio kako bi novi patogen, bilo iz druge vrste ili iz neprijateljskog laboratorija, mogao osakatiti američku vojsku u akciji.
“Ako nekoga moramo poslati u opasnost, a radi se o novom virusu, nemamo vremena čekati novo cjepivo”, rekao je Wattendorf. “Moglo bi potrajati desetljeće.”
Wattendorf je imao ideje za rješenje. Godine 2010. ušetao je u konferencijsku dvoranu u sjedištu DARPA-e u sjevernoj Virginiji s bilješkama na ruci kako bi napravio nastup.
U to je vrijeme Obamina administracija naglašavala potrebu za poboljšanjem sposobnosti odgovora na pandemiju nakon izbijanja H1N1, a DARPA se sve više fokusirala na biologiju – fokus koji će dovesti do stvaranja prvog ureda agencije za biotehnologiju 2014. godine.
Wattendorf je u sali za sastanke objasnio svoje ideje nadređenima vlasti. Regina E. Dugan, tadašnja direktorica DARPA-e, prekorila ga je zbog natpisa na njegovoj ruci prije nego što je dala zeleno svjetlo njegovom prijedlogu.
Rezultat je bio program nazvan ADEPT, koji je od 2011. do 2019. uložio 291 milijun dolara u niz tehnologija – uključujući uređaj veličine kreditne kartice za brzo otkrivanje antitijela koji je razvila tvrtka AbCellera iz Vancouvera – koje bi, uzete zajedno, mogle značajno skratiti vrijeme dok cjepiva i antitijela ne budu dostupni.
“Moglo bi se pokazati da je to najvažniji program u mom vremenu u agenciji”, rekao je Dugan, koji je vodio DARPA-u od 2009. do 2012. godine.
Wattendorfov glavni cilj za program: osigurati cjepiva i antitijela kroz implantaciju njihovog genetskog koda.
Tradicionalna cjepiva uključuju ubrizgavanje takozvanog antigena – obično komadića živog ili deaktiviranog virusa koji je dovoljan da potakne imunološki sustav da pokrene zaštitni odgovor. Antigeni se obično proizvode u dugom procesu koji uključuje uzgoj živih virusa u kokošjim jajima u bioreaktorima.
Wattendorf se nadao skratiti ovaj proces. Želio je ubrizgati genetski kod koji bi stimulirao ljudsko tijelo da proizvodi antigen u vlastitim stanicama, eliminirajući proces proizvodnje. Imunološki sustav bi prepoznao antigen u stanicama i pokrenuo zaštitni odgovor.
Do 2010. znanstvenici su testirali ideju s DNK, s mješovitim rezultatima. Wattendorf je želio isprobati svog jednolančanog brata, RNA.
Ako bude uspješna, RNA bi se mogla koristiti za razvoj i cjepiva i antitijela, skraćujući vrijeme razvoja s godina na dane prije kliničkih ispitivanja, mislio je. Također je osigurao jedinstveni pristup; U budućnosti bi znanstvenicima za stvaranje cjepiva trebao samo genetski kod virusa.
U to vrijeme mnogi su to smatrali uzaludnim trudom. Budući da je RNA toliko hlapljiva, nestabilna je u okolišu i vrlo je osjetljiva na razgradnju. Nije bilo jasno kako ih unijeti u ljudsku ćeliju. U Nacionalnom institutu za zdravlje, gdje je Wattendorf prethodno radio, istraživanje DNK cjepiva bilo je prepuno prepreka. Samo je nekolicina željela preuzeti rizik testiranja RNK.
“Skeptici su navodili nedostatak dokaza da bi djelovalo, a Dan je naveo nedostatak dokaza da to ne bi djelovalo”, prisjeća se Dugan. “Ovo je vrlo tipično za DARPA program.”
Godine 2019., projekt Moderne sa sjedištem u Massachusettsu financiran od strane DARPA-e pokazao je u kliničkom ispitivanju faze 1 da RNA zapravo može isporučiti antitijela ljudima i pružiti zaštitu od virusa chikungunya koji prenose komarci. Bila je to potvrda Wattendorfove oklade, koja je došla nakon godina financiranja DARPA-e.
Danas su RNA cjepiva, iako su još uvijek eksperimentalna, među kandidatima koji se najbrže kreću u utrci za suzbijanje COVID-19. U ožujku je Moderna postala prva tvrtka u Sjedinjenim Državama koja je ušla u prvu fazu ispitivanja cjepiva protiv COVID-1 temeljenog na RNK. Tvrtka je svoj prvi test ubrizgala u čovjeka 66 dana nakon dobivanja genetskog koda virusa. Druga faza ispitivanja započela je u svibnju, a treća faza 27. srpnja, što znači da bi cjepivo moglo biti dostupno do kraja godine.
Osim Moderne, još dvije farmaceutske tvrtke – Pfizer i CureVac – rade na RNA cjepivima, kao i mali laboratorij na Imperial Collegeu u Londonu i Akademiji vojnih znanosti Narodne oslobodilačke vojske u Kini. CureVac je također financirala DARPA.
“Hoće li RNA cjepivo potencijalno biti dostupno u velikoj mjeri?” upitao je Wattendorf. “Dobro vidimo da bi se to moglo dogoditi. To pokazuje ulogu koju DARPA može igrati u stvaranju ovih sposobnosti.”
Wattendorf je također nastavio ulaganja DARPA-e u cjepiva isporučena pomoću DNK.
Inovio Pharmaceuticals, koju financira DARPA, u travnju je započeo prvu fazu ispitivanja svog cjepiva protiv Covid-19 koje se daje DNK, čime je postala druga tvrtka koja je provela ispitivanja u SAD-u. Tvrtka sa sjedištem u Pennsylvaniji, koja je započela ispitivanja 80 dana nakon što je primila genetski kod virusa, planira započeti faze 2 i faze 3 ispitivanja ovog ljeta, čekajući regulatorno odobrenje.
DARPA je financirala i druge tehnologije za brzi razvoj cjepiva, uključujući tvrtke koje proizvode cjepiva uzgojem proteina u biljkama sličnim duhanu i platformu za “samosastavljajuće cjepivo” u Općoj bolnici Massachusetts. Centar za cjepiva Mass General koristio je platformu za razvoj tradicionalnijeg cjepiva protiv Covid-19, koje je testirano na životinjama početkom srpnja.
“DARPA je vizionarska organizacija koja je pokucala na vrata ljudi i rekla: ‘Morate se pripremiti za ovo'”, rekao je Mark C. Poznansky, direktor Mass General Vaccine and Immunotherapy Center. “Neki ljudi bi rekli da imamo dovoljno razloga za brigu i bez toga.”
“Ambiciozniji san”
Od samog početka, Wattendorf i tim DARPA-e bili su jasni da brza cjepiva sama po sebi neće riješiti prijetnju koju zarazne bolesti predstavljaju američkim vojnicima.
Mogu proći tjedni da cjepivo zaštiti osobu, a čak i tada su ponekad potrebne docjepljivanja.
Umjesto da cjepivom prisilte tijelo da proizvodi antitijela, zašto jednostavno ne ubrizgate najbolje antitijelo izravno? Tim DARPA-e paralelno je počeo slijediti ovaj cilj. Wattendorf je brzu primjenu antitijela pomoću RNK nazvao “ambicioznijim snom”.
Ideja je bila uzeti krv osobe koja je preživjela virus i brzo identificirati najbolja antitijela od tisuća u krvotoku. Genetski kod ovog antitijela mogao bi se zatim ubrizgati u trupe kako bi im se pružila trenutačna privremena zaštita od virusa. Zaštita može trajati od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci – dovoljno vremena za implementaciju.
Tijekom pandemije, DARPA je zamislila korištenje takvih antitijela kao “zaštite od požara” – barijere koja usporava brzo širenje šumskog požara.
Na primjer, ako je jedna osoba u staračkom domu pozitivna, antitijela bi se mogla dati svim ostalim štićenicima kako bi se spriječilo širenje bolesti.
Ono što je ključno je da se, za razliku od cjepiva, antitijela mogu koristiti i kod već bolesnih ljudi.
DARPA je godinama financirala razvoj tehnologija za brzo testiranje antitijela. Zatim, oko 2016., direktor DARPA-e Arati Prabhakar želio je spojiti te tehnologije u proizvodnu liniju i testirati ih.
“Najmanje zanimljivi problemi imaju čudesno, jedno rješenje za sve”, kaže Prabhakar.
Rezultat je bila Platforma za prevenciju pandemije, koju je Prabhakar odobrio prije nego što je napustio DARPA-u u siječnju 2017. Cilj četverogodišnjeg programa vrijednog 96 milijuna dolara bio je razviti antitijelo za svaki virus unutar 60 dana od primitka uzorka krvi preživjelog.
U vrijeme kada je Covid-19 stigao u Sjedinjene Države, sudionici programa – AbCellera, Sveučilište Vanderbilt, Sveučilište Duke i AstraZeneca – već su provodili ispitivanja s različitim virusima kako bi vidjeli kako mogu skratiti vrijeme za postizanje cilja od 60 dana.
Dok su se okrenuli borbi protiv Covid-19, Jenkins, voditelj programa DARPA-e, znao je da sudionici neće ispuniti rok od 60 dana, ali je mislio da se neki približavaju 90 dana i da bi mogli pomoći u okončanju globalne pandemije.
Nekima od sudionika u veljači je uzet uzorak krvi jednom od prvih američkih pacijenata s Covid-19 koji su se vratili iz Kine. Ali proba nije bila dobra; pacijent se tek nedavno oporavio i stoga nije imao dovoljno zreo imunološki odgovor iz kojeg bi se mogla dobiti dobra antitijela.
U AbCelleri, generalni direktor Carl Hansen ipak je krenuo s testiranjem.
Dana 28. veljače, osoblje AbCellere počelo je raditi danonoćno u svojim uredima u Vancouveru tijekom vikenda i na kraju je pronašlo 550 jedinstvenih antitijela koristeći njihov maleni uređaj.
Hansen je kontaktirao farmaceutsku tvrtku Eli Lilly i postigao dogovor, objavljen 13. ožujka, prema kojem će Lilly proizvoditi najbolja antitijela i uvesti ih u klinička ispitivanja.
Ali prvo je trebalo odlučiti koje je antitijelo pobjednik.
Daniel Skovronsky, Lillyjev glavni znanstveni direktor, rekao je da je farmaceutska tvrtka odustala od uobičajenog jednogodišnjeg procesa i odmah počela skalirati kako bi proizvela prvih 100 antitijela i uštedjela vrijeme, čak i ako samo jedno od njih uđe u uži izbor.
Tvrtka je radila s AbCellerom, Nacionalnim institutom za alergije i zarazne bolesti i akademskim istraživačima na provođenju eksperimenata na kandidatima za antitijela. Krajem travnja morali su odlučiti koji će, ako uopće, prijeći u završnu i najskuplju fazu skaliranja.
Najbolji kandidat, utvrdili su, bilo je antitijelo #555.
“Bila je to teška odluka”, rekao je Skovronsky. “Bilo je različitih mišljenja.”
Prvi pacijent primio je dozu 29. svibnja, 91 dan nakon što je AbCellera primila uzorak krvi. Prema Lilly, ovo je bila prva svjetska studija o potencijalnom liječenju antitijelima za Covid-19 kod ljudi. Prema Nacionalnom registru kliničkih ispitivanja, završetak faze 2 očekuje se u kolovozu.
Crowe je želio bolji uzorak u Vanderbiltu od prvog uzetog u veljači. Sredinom ožujka njegov je tim pronašao dvoje ljudi u Sjedinjenim Državama koji su bili zaraženi u Kini prije 50 dana.
Nakon ispitivanja uzoraka, njegov tim suzio je popis na 30 najboljih antitijela, a zatim kontaktirao tvrtke zainteresirane za njihovu proizvodnju.
IDBiologicks Inc., biotehnološki start-up sa sjedištem u Nashvilleu čiji je Crowe suosnivač, počet će ispitivanja jednog od antitijela na ljudima u kolovozu, rekao je. Ako sve bude u redu, mogao bi biti dostupan za hitnu upotrebu u SAD-u početkom sljedeće godine.
Nakon što je AstraZeneca licencirala šest antitijela od Vanderbilta i testirala svoja vlastita antitijela u kući, tvrtka je ovog ljeta odabrala dva antitijela za testiranje kao par u kliničkim ispitivanjima, rekao je Mene Pangalos, izvršni potpredsjednik biofarmaceutskog istraživanja i razvoja.
Globalna farmaceutska industrija može proizvesti milijarde doza cjepiva, ali nema kapacitet za proizvodnju antitijela u tako velikom opsegu. Barem u početku, antitijela neće dolaziti s RNK, iako Sveučilište Duke planira proizvesti RNK verziju svog antitijela, u skladu s DARPA-inom izvornom vizijom programa.
Wattendorf, koji je napustio DARPA-u i sada radi u Zakladi Billa i Melinde Gates, rekao je da je agencija prije deset godina pokušala riješiti problem brzine kako bi zaštitila američke snage.
“Ove stvari su financirane da budu brze”, rekao je Wattendorf. “Nisu baš bili financirani da budu globalni.”
Međutim, drugi napori DARPA-e bili su usmjereni na razmjere. Na primjer, agencija je financirala tehnologije za proizvodnju cjepiva korištenjem biljaka umjesto kokošjih jaja, pristup koji ima prednost lake masovne proizvodnje. Jedna od kompanija koje financira DARPA, Medicago sa sjedištem u Quebecu, sredinom srpnja započela je prvu fazu kliničkih ispitivanja cjepiva protiv Covid-19 napravljenog od biljke slične duhanu, a planira započeti ispitivanja u listopadu, a druge i treće faze počinju.
Masovna proizvodnja i njezini troškovi sada su problem koji vlade diljem svijeta pokušavaju riješiti dok prate rezultate kliničkih ispitivanja koja se najbrže kreću.
“Svi se nadamo da naše terapije djeluju, ali u konačnici svi se nadamo da nečija terapija djeluje”, rekao je Pangalos. “Zato što se svi želimo vratiti u neki privid normalnosti.”
Ovo je samo još jedan u nizu dokaza kako su sve unaprijed znali i planirali. Virusi koji nas navodno pogađaju nisu nikakve slučajne bolesti već dobro osmišljeni projekti.
|
|
| |
Galerija:
 Komentari 0
Trenutno nema komentara na ovaj članak ...
OPOMENA: Stranica Newsexchange ne preuzima odgovornost za komentatore i sadržaj koji oni objavljuju. U krajnjem slučaju, komentari se brišu ili je opcija za komentare isključena ...
|
|
|
|
Galerija:
|
|
Objava: 30. 10. 2024 
84 ogleda, 
0 komentara
